Iz hladnjače Zemljoradničke zadruge „Voćko“ u Tavankutu više od decenije šleperi jabuka odlaze za Rusiju. Naselje Tavankut poznato je po izuzetnim ratarima i voćarima koji su se među prvima udružili i izgradili hladnjaču za skladištenje jabuka, a sada su pred novim poslovnim poduhvatom. U prostorije „Voćka“ upravo je stigla linija za proizvodnju sokova, i to bi mogla da bude prekretnica u poslovnim planovima ovdašnjih odgajivača jabuka. Nabavili smo liniju za probnu proizvodnju sokova od jabuke, reč je o maloj proizvodnji od 40 litara na čas, ali od toga kako uspemo da plasiramo sokove na tržište, kakva bude reakcija i potražnja kupaca, zavisiće i naši dalji planovi, kaže Marijan Davčik, direktor „Voćka“. Zadrugari su u novu proizvodnu liniju investirali oko osam hiljada evra posredstvom Agroklaster konkursa.
Iz hladnjače Zemljoradničke zadruge „Voćko“ u Tavankutu više od decenije šleperi jabuka odlaze za Rusiju. Naselje Tavankut poznato je po izuzetnim ratarima i voćarima koji su se među prvima udružili i izgradili hladnjaču za skladištenje jabuka, a sada su pred novim poslovnim poduhvatom.
U prostorije „Voćka“ upravo je stigla linija za proizvodnju sokova, i to bi mogla da bude prekretnica u poslovnim planovima ovdašnjih odgajivača jabuka. „Nabavili smo liniju za probnu proizvodnju sokova od jabuke, reč je o maloj proizvodnji od 40 litara na čas, ali od toga kako uspemo da plasiramo sokove na tržište, kakva bude reakcija i potražnja kupaca, zavisiće i naši dalji planovi”, kaže za „Politiku“ Marijan Davčik, direktor „Voćka“. Zadrugari su u novu proizvodnu liniju investirali oko osam hiljada evra posredstvom Agroklaster konkursa.
U „Voćku“ je okupljeno oko 20 zadrugara čiji voćnjaci se prostiru na preko 300 hektara površine, a osnovan je 2002. godine. Hladnjaču su podigli 2005, a deceniju kasnije udvostručili njene kapacitete i sada u nju može da se smesti dve hiljade tona jabuka, oko 300 tona u protočnim komorama, a udvostručen je i manipulativni prostor potreban za utovar i rukovanje šleperima. Osim toga, veći odgajivači na svojim imanjima imaju kućne hladnjače, pa se u „frižider“ „Voćka“ smeštaju samo jabuke koje će se tek na proleće prodavati.
Svim ovim jabukama krajnja adresa je na ruskoj trpezi. Sankcije EU uvedene Rusiji, u određenoj meri, pogodovale su jabuci iz Srbije, koja je i do sada, jer je ukusnija od konkurentskih iz Poljske, bila izuzetno cenjena. Trenutno, kilogram jabuke prodaje se 50–60 evrocenti što je, kaže Davčik, dobra cena. Ipak, i ova dobra cena je oko 10 odsto niža nego prošle godine jer je kroz reeksport „probijen“ zid sankcija. Osim toga, voćari Srbije ipak moraju da se pripreme da na tržište mogu da plasiraju i druge prerađevine iako do sada velika potražnja i odgovarajuća cena nisu stimulisali ovdašnje proizvođače da ruskom kupcu upućuju bilo šta drugo osim sirovog rajskog voća.
„U voćarstvu je drugačija situacija nego u ratarstvu, tu je konzumno voće prve klase najbolji proizvod. Zbog toga je sirova jabuka naš najvredniji rezultat. Međutim, rusko tržište je veoma zahtevno i tamo je moguće prodati samo prvoklasnu jabuku, a kod malih proizvođača, kakvi su članovi „Voćka“, između 20 i 30 odsto proizvodnje čini jabuka koja ne zadovoljava taj kriterijum. Ona je još uvek bolja od industrijske jabuke i zbog toga je trebalo pronaći ekonomično rešenje za ukupno 1.000 tona jabuke po sezoni koje ne uspevamo da plasiramo u Rusiju”, objašnjava Davčik.
Kao mogućnost koja bi mogla da donese novi prihod nametnula se proizvodnja sokova, ali, kažu, ne poput onih koji pravi domaća industrija napitaka, već pre svega kao 100 odsto ceđena jabuka bez aditiva i dodatih šećera. Deo voćara već uslužno radi ceđenje jabuke i razvio je i krug kupaca spremnih da izdvoje i više novca za pravi sok od voća. „Nameravamo prvo da pokušamo plasman tog soka na domaćem tržištu. Verujemo da imamo već imamo jedan broj kupaca, ali da je moguće pronaći i klijentelu, naročito među ekskluzivnim hotelima i restoranima, koji su spremni da plate za čašu čistog ceđenog voća. Kvalitetna jabuka isplativa je i u soku, od kilograma dobija se od 0,6 do 0,8 litara soka, što je dobar odnos. Za prodavca litar soka trebalo bi da košta najmanje 100 dinara, kako bi prerada bila isplativa. Očekujemo da na proleće pokrenemo ovu proizvodnu liniju i, ukoliko se pokaže uspešnom, da širimo proizvodnju i orijentišemo se i na strana tržišta. Zbog toga tražimo partnere jer bi tada ulaganja išla i do 100.000 evra. Paralelno, razmišljamo i o sušenju jabuke kao još jednom isplativom projektu”, kaže naš sagovornik.
Uvek ispravna jabuka
Poznato je da je rusko tržište rigorozno i u inspekciji zdravstvene ispravnosti jabuke, ali „Voćko“ nikada nije imao negativna iskustva. „Imamo dobru savetodavnu službu koja voćarima svake sedmice daje preporuke o zaštiti voćnjaka. Zbog toga u našim jabukama nema ostataka pesticida, a potvrdu o tome šaljemo uz svaki kamion. Tu je precizno navedeno ko je proizvođač transportovane jabuke, čime je tretirana, a sve to prati i overena lista odgovornog lica, objašnjava Davčik.